Kvalitetna voda za zdrav život!
Saznajte više o kvalitetu vode koju Vodovod Banja Luka dostavlja do vaših slavina. Otkrijte kako osiguravamo da voda koju konzumirate bude higijenski ispravna i sigurna za piće.
Kvalitetna voda za zdrav život!
Saznajte više o kvalitetu vode koju Vodovod Banja Luka dostavlja do vaših slavina. Otkrijte kako osiguravamo da voda koju konzumirate bude higijenski ispravna i sigurna za piće.
Kontrola kvaliteta vode za piće
Kvalitet vode koju dostavljamo do vaših slavina jedna je od naših najvažnijih obaveza prema našim korisnicima. Zato smo odlučili sa vama podijeliti detaljan opis procesa kontrole kvaliteta vode za piće, kako biste bili sigurni u čistoću i sigurnost vode koju konzumirate.
Kontrola kvaliteta vode za piće
Kvalitet vode koju dostavljamo do vaših slavina jedna je od naših najvažnijih obaveza prema našim korisnicima. Zato smo odlučili sa vama podijeliti detaljan opis procesa kontrole kvaliteta vode za piće, kako biste bili sigurni u čistoću i sigurnost vode koju konzumirate.
Kvalitetna voda za piće
je naš prioritet
Kako bismo osigurali da do potrošača stigne samo kvalitetna i higijenski ispravna voda za piće, naš Sektor kvaliteta vode i ekologije svakodnevno uzima uzorke, pregleda i analiza sirovu i prerađenu vodu u vlastitoj laboratoriji, ali i u ovlaštenim institucijama u Republici Srpskoj, Srbiji i Hrvatskoj.
Svakodnevna kontrola, pregled i analiza vode
Analiza preko 5.000 uzoraka vode godišnje
Hemijski i mikorbiološki pregledi vode
Eksterna analiza 5.000 uzoraka vode godišnje
Osiguravanje kvalitetne vode za piće
Kontrola kvaliteta vode odvija se prema rješenju nadležne Zdravstveno–sanitarne inspekcije, koje je izdato u skladu s odredbama Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće.
U vlastitoj laboratoriji godišnje se analizira preko 5.000 uzoraka vode, kako u hemijskom, tako i u mikrobiološkom pogledu. Ovaj proces omogućuje nam da pratimo i kontrolišemo kvalitet sirove i prečišćene vode iz rezervoara, kao i uzoraka sa distributivne mreže na slavinama kod potrošača. Proces kontrole obuhvata osnovne, proširene i periodične preglede, u hemijskom i mikrobiološkom pogledu.
Pored naše laboratorije, uzorci vode takođe se analiziraju u laboratoriji Instituta za javno zdravstvo Banja Luka. Tako se godišnje hemijski i mikrobiološki analizira preko 5.000 uzoraka vode. Svi ovi procesi zajedno omogućuju nam da pružimo kvalitetnu vodu za piće koja zadovoljava u hemijskom, mikrobiološkom, biološkom, parazitološkom, virusološkom i radiološkom pogledu.
Kvalitetna voda za piće
je naš prioritet
Kako bismo osigurali da do potrošača stigne samo kvalitetna i higijenski ispravna voda za piće, naš Sektor kvaliteta vode i ekologije svakodnevno uzima uzorke, pregleda i analiza sirovu i prerađenu vodu u vlastitoj laboratoriji, ali i u ovlaštenim institucijama u Republici Srpskoj, Srbiji i Hrvatskoj.
Svakodnevna kontrola, pregled i analiza vode
Analiza preko 5.000 uzoraka vode godišnje
Hemijski i mikorbiološki pregledi vode
Eksterna analiza 5.000 uzoraka vode godišnje
Osiguravanje kvalitetne vode za piće
Kontrola kvaliteta vode odvija se prema rješenju nadležne Zdravstveno–sanitarne inspekcije, koje je izdato u skladu s odredbama Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće.
U vlastitoj laboratoriji godišnje se analizira preko 5.000 uzoraka vode, kako u hemijskom, tako i u mikrobiološkom pogledu. Ovaj proces omogućuje nam da pratimo i kontrolišemo kvalitet sirove i prečišćene vode iz rezervoara, kao i uzoraka sa distributivne mreže na slavinama kod potrošača. Proces kontrole obuhvata osnovne, proširene i periodične preglede, u hemijskom i mikrobiološkom pogledu.
Pored naše laboratorije, uzorci vode takođe se analiziraju u laboratoriji Instituta za javno zdravstvo Banja Luka. Tako se godišnje hemijski i mikrobiološki analizira preko 5.000 uzoraka vode. Svi ovi procesi zajedno omogućuju nam da pružimo kvalitetnu vodu za piće koja zadovoljava u hemijskom, mikrobiološkom, biološkom, parazitološkom, virusološkom i radiološkom pogledu.
Kontrola kvalitete vode za piće u skladu sa zakonom
Zakonom o hrani (Sl. gl. RS, br. 19/17) i Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (Sl. gl. RS, br. 88/17 i dopuna 97/18) uređuju se obaveze i odgovornosti subjekata u poslovanju sa hranom, odnosno aktivnosti vezane za laboratorijska ispitivanja i kontrolu kvaliteta vode. U skaladu sa navedenim Zakonom, kao dio sistema samokontrole, kontinualno se provodi kontrola kvaliteta vode za piće i sirove vode u fizičko-hemijskom i mikrobiološkom pogledu u laboratorijama Društva u Sektoru kvaliteta vode i ekologije – SKViE. Navedena kontrola provodi se prema internom planu Sektora uz saglasnost nadležne inspekcije.
Obaveznu javnozdravstvenu kontrolu (Zakon o hrani, Sl. gl. RS, br. 88/17, član 36. stav 3) u fizičko-hemijskom, mikrobiološkom, biološkom, parazitološkom i radiološkom pogledu sprovodi prema sklopljenom ugovoru JZU RS Institut za javno zdravstvo Banja Luka.
Kontrola kvalitete vode za piće u skladu sa zakonom
Zakonom o hrani (Sl. gl. RS, br. 19/17) i Pravilnikom o zdravstvenoj ispravnosti vode namijenjene za ljudsku potrošnju (Sl. gl. RS, br. 88/17 i dopuna 97/18) uređuju se obaveze i odgovornosti subjekata u poslovanju sa hranom, odnosno aktivnosti vezane za laboratorijska ispitivanja i kontrolu kvaliteta vode. U skaladu sa navedenim Zakonom, kao dio sistema samokontrole, kontinualno se provodi kontrola kvaliteta vode za piće i sirove vode u fizičko-hemijskom i mikrobiološkom pogledu u laboratorijama Društva u Sektoru kvaliteta vode i ekologije – SKViE. Navedena kontrola provodi se prema internom planu Sektora uz saglasnost nadležne inspekcije.
Obaveznu javnozdravstvenu kontrolu (Zakon o hrani, Sl. gl. RS, br. 88/17, član 36. stav 3) u fizičko-hemijskom, mikrobiološkom, biološkom, parazitološkom i radiološkom pogledu sprovodi prema sklopljenom ugovoru JZU RS Institut za javno zdravstvo Banja Luka.
Brojke i statistika
U Vodovodu Banja Luka vršimo kontrolu kvaliteta vode za piće na dnevnom nivou, prikupljajući uzorke iz različitih dijelova vodovodne mreže. U skladu sa zahtjevima nadležnih institucija i Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće, analiziramo prisutnost različitih parametara, uključujući organske i neorganske tvari, bakterije i druge mikroorganizme, te hemijska i fizička svojstva vode.
U protekloj godini uzeli smo preko 8.000 uzoraka vode, a udio uzoraka u kojima su prekoračene dozvoljene vrijednosti parametara koji su pod nadzorom iznosio je 2,5%. Ove brojke su u skladu sa prethodnim godinama i pokazuju konstantno visok nivo kvalitete vode za piće koju isporučujemo.
Osim toga, redovno vršimo i analize vode u različitim dijelovima grada, kako bismo se uvjerili da kvalitet vode koju dostavljamo do slavina naših korisnika zadovoljava standarde. U slučaju bilo kakvih nepravilnosti ili problema, preduzimamo potrebne mjere.
U tabeli pored možete pronaći detaljnu mjesečnu statistiku u procesu kontrole kvaliteta vode za piće.
Brojke i statistika
U Vodovodu Banja Luka vršimo kontrolu kvaliteta vode za piće na dnevnom nivou, prikupljajući uzorke iz različitih dijelova vodovodne mreže. U skladu sa zahtjevima nadležnih institucija i Pravilnika o higijenskoj ispravnosti vode za piće, analiziramo prisutnost različitih parametara, uključujući organske i neorganske tvari, bakterije i druge mikroorganizme, te hemijska i fizička svojstva vode.
U protekloj godini uzeli smo preko 8.000 uzoraka vode, a udio uzoraka u kojima su prekoračene dozvoljene vrijednosti parametara koji su pod nadzorom iznosio je 2,5%. Ove brojke su u skladu sa prethodnim godinama i pokazuju konstantno visok nivo kvalitete vode za piće koju isporučujemo.
Osim toga, redovno vršimo i analize vode u različitim dijelovima grada, kako bismo se uvjerili da kvalitet vode koju dostavljamo do slavina naših korisnika zadovoljava standarde. U slučaju bilo kakvih nepravilnosti ili problema, preduzimamo potrebne mjere.
U tabeli pored možete pronaći detaljnu mjesečnu statistiku u procesu kontrole kvaliteta vode za piće.
Laboratorijska kontrola kvalitete vode u vodovodnim sistemima Banja Luke
Laboratorijskom kontrolom kvaliteta obuhvaćeni su uzorci vode sa svih vodovodnih sistema kojima upravlja “Vodovod” a.d. Banja Luka i to: izvorište Novoselija (centralni vodovod), izvorište Subotica, te lokalni vodovodni sistemi: Crno vrelo, Gašića vrelo, Bočac, Banjica, Verići, Potkozarje, Stratinska, Bronzani Majdan, kao i vodovodni sistemi koji su prepriključeni na sistem Crno vrelo i kontrolišu se u okviru tog sistema (Đukića vrelo – Gornja Bistrica, Gornja Piskavica, Čokori, Borkovići, Bojanića vrelo – Donja Bistrica).
U laboratorijama „Vodovoda“ u Odjeljenju za hemijsku kontrolu vode vrše se osnovne fizičko-hemijske analize i analize parametara periodičnog pregleda (temperatura, rezidualni hlor, mutnoća, boja, miris, rN-vrijednost, utrošak kalijum permanganata, hloridi, nitrati, nitriti, amonijak, elektroprovodljivost, rastvoreni kiseonik, BPK5, bikarbonati, p-, m- i ukupni alkalitet, karbonatna tvrdoća, magnezijumova tvrdoća, kalcijumova tvrdoća, ukupna tvrdoća, sulfati, isparni ostatak, suspendovane materije, silicijum, željezo, hlorofil-a, ukupni fosfor, orto fosfor, UV-apsorbancija na 254 nm, deterdženti, aluminijum, mangan, olovo, bakar, hrom ukupni, nikl, cink, kadmijum, živa, arsen, cijanidi, fluoridi, sulfidi trihalometani: dibromhlormetan, dihlorbrommetan, hloroform, bromoform).
U Odjeljenju za mikrobilošku kontrolu vode obavljaju se osnovne mikrobiološke analize (broj kolonija na 22°S u 1 mL, broj kolonija na 37°S u 1 mL, ukupne koliformne bakterije u 100 mL, termotolerantne koliformne bakterije u 100 mL, Escherichia coli, Enterococci u 100 mL, sulfitiredukujuće klostridije u 100 mL, Pseudomonas aeruginosa.
Laboratorijska kontrola kvalitete vode u vodovodnim sistemima Banja Luke
Laboratorijskom kontrolom kvaliteta obuhvaćeni su uzorci vode sa svih vodovodnih sistema kojima upravlja “Vodovod” a.d. Banja Luka i to: izvorište Novoselija (centralni vodovod), izvorište Subotica, te lokalni vodovodni sistemi: Crno vrelo, Gašića vrelo, Bočac, Banjica, Verići, Potkozarje, Stratinska, Bronzani Majdan, kao i vodovodni sistemi koji su prepriključeni na sistem Crno vrelo i kontrolišu se u okviru tog sistema (Đukića vrelo – Gornja Bistrica, Gornja Piskavica, Čokori, Borkovići, Bojanića vrelo – Donja Bistrica).
U laboratorijama „Vodovoda“ u Odjeljenju za hemijsku kontrolu vode vrše se osnovne fizičko-hemijske analize i analize parametara periodičnog pregleda (temperatura, rezidualni hlor, mutnoća, boja, miris, rN-vrijednost, utrošak kalijum permanganata, hloridi, nitrati, nitriti, amonijak, elektroprovodljivost, rastvoreni kiseonik, BPK5, bikarbonati, p-, m- i ukupni alkalitet, karbonatna tvrdoća, magnezijumova tvrdoća, kalcijumova tvrdoća, ukupna tvrdoća, sulfati, isparni ostatak, suspendovane materije, silicijum, željezo, hlorofil-a, ukupni fosfor, orto fosfor, UV-apsorbancija na 254 nm, deterdženti, aluminijum, mangan, olovo, bakar, hrom ukupni, nikl, cink, kadmijum, živa, arsen, cijanidi, fluoridi, sulfidi trihalometani: dibromhlormetan, dihlorbrommetan, hloroform, bromoform).
U Odjeljenju za mikrobilošku kontrolu vode obavljaju se osnovne mikrobiološke analize (broj kolonija na 22°S u 1 mL, broj kolonija na 37°S u 1 mL, ukupne koliformne bakterije u 100 mL, termotolerantne koliformne bakterije u 100 mL, Escherichia coli, Enterococci u 100 mL, sulfitiredukujuće klostridije u 100 mL, Pseudomonas aeruginosa.
Primjedbe i zapažanja
Naš tim stručnjaka za kontrolu kvaliteta vode za piće uvijek je spreman prihvatiti primjedbe i zapažanja korisnika. Kako bismo osigurali da se kvalitet vode održava na najvišem nivou, pozivamo korisnike da nam jave ako primijete bilo kakve promjene u kvalitetu vode ili druge probleme. Putem brojeva telefona 051/413-190 i 051/263-525 ili kontakt forme na našoj stranici, korisnici mogu poslati svoje primjedbe i zapažanja, a naš tim će ih detaljno analizirati i preduzeti odgovarajuće mjere.
Vaše povratne informacije su nam izuzetno važne, stoga vas pozivamo da budete aktivni u procesu održavanja kvaliteta vode za piće.
Primjedbe i zapažanja
Naš tim stručnjaka za kontrolu kvaliteta vode za piće uvijek je spreman prihvatiti primjedbe i zapažanja korisnika. Kako bismo osigurali da se kvalitet vode održava na najvišem nivou, pozivamo korisnike da nam jave ako primijete bilo kakve promjene u kvalitetu vode ili druge probleme. Putem brojeva telefona 051/413-190 i 051/263-525 ili kontakt forme na našoj stranici, korisnici mogu poslati svoje primjedbe i zapažanja, a naš tim će ih detaljno analizirati i preduzeti odgovarajuće mjere.
Vaše povratne informacije su nam izuzetno važne, stoga vas pozivamo da budete aktivni u procesu održavanja kvaliteta vode za piće.
Najčešće postavljena pitanja
Na pozive pijeska u vodi odlazimo na lice mjesta, uzimamo uzorak "pijeska" da bi u laboratoriji ispitali njegovo porijeklo. U većini slučajeva utvrdimo da se ne radi o pijesku već o kamencu i to iz bojlera. Grijanjem vode bikarbonati prelaze u karbonate, koji se u vidu svijetlih kristala izdvajaju u talog. Padom pritiska u mreži i zbog neispravnog sigurnosnog ventila mogu dospjeti na slavine te tako potrošači dobiju utisak pojave pijeska. Bojlere treba redovno održavati. Sličan problem se može javiti i prilikom nekih radova u stanu ukoliko se ne vodi računa da sitni građevinski materijal dospije u vodovodne instalacije.
Tvrdoća vode sa zdravstvenog aspekta nema značaja, ne ukazuje na zagađenje vode. Stoga nije ni normirana u Pravilniku vode za piće. Tvrdoću vode čine soli u vodi, te prema njihovom sadržaju voda za piće sa izvorišta Novoselija spada u srednje tvrde, sa prosječnom godišnjom vrijednosti 12-13º dH (njemačkih stepeni), dok voda sa izvorišta Subotica ima nešto veću tvrdoću, 17-18°dH.
Bjeličasta voda ne potiče od hlora, u pitanju su mjehurići raspršenog vazduha u vodi od čega voda dobija bijeličast izgled. Vremenom mjehurići, kao lakši, dižu se na površinu i izlaze iz vode, nakon čega se voda postepeno bistri idući od dna prema vrhu čaše. Hlor u vodi se ne vidi niti osjeća po mirisu u koncentraciji koja je propisana njegovim normativom u Pravilniku vode za piće. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je ispitala zdravstveni aspekt i propisala normativ. Količina hlora koja se dozira u svrhu dezinfekcije je tolika da njegov rezidual (višak) u vodi za piće ne prelazi granice propisanog normativa.
U sklopu tehnološkog postupka proizvodnje vode za piće nije zastupljeno fluorisanje vode. Međutim, u sklopu kontrole kvaliteta vode analizira se povremeno i sadržaj fluorida u sirovoj vodi (rijeka Vrbas) kao i vodi za piće. Sadržaj fluorida u laboratoriji Vodovoda određuje se validnom analitičkom metodom, tehnikom jon-selektivnih elektroda i njegov sadržaj u vodi sa izvorišta Novoselija kreće se oko 0,04 mg/L F (40 µg/L F), a u vodi izvorišta Subotica 0,07–0,08 mg/L fluorida
Evropskom direktivom nije naznačeno da je voda koja teče azbestnim cijevima štetna za zdravlje, ni SZO nije dala preporučenu vrijednost azbesta u pijaćoj vodi, tako ni naš Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće ne sadrži azbest kao obavezan parametar u kontroli kvaliteta vode.
Ono što nije u domenu Vodovoda, a može se spomenuti, je da štetan uticaj na zdravlje može imati udisanje azbestne prašine kojoj su podložni radnici u fabrikama za proizvodnju azbestnih cijevi, rad sa azbestnim pločama i slično.
Vodovod Banja Luka je odgovoran za higijensku ispravnost isporučene vode za piće, što znači samo sa gradske vodovodne mreže i to do vodomjera potrošača. Za kontrolu higijenske ispravnosti vode na javnim česmama na kojima voda nije iz gradskog vodovoda, kao što su kaptirani izvori i slično (Studenac, na Trešnjiku – kaptaža Zmajevac,..), nadležne su validne zdravstvene ustanove. Institut za javno zdravstvo Banja Luka povremeno obavi uzorkovanje vode sa javnih istočišta za laboratorijske analize u svhu provjere i ukoliko nije higijenski ispravna postavi TABLE UPOZORENJA DA VODA NIJE ZA PIĆE. Nažalost, primijećeno je da na pojedinim lokacijama te table upozorenja budu ubrzo uklonjene od strane neodgovornih građana.
Stručnjaci smatraju da gordius u medicini nema poseban interes kao uzročnik bolesti. Nije opasan za ljudsko zdravlje, ne prenosi zarazne bolesti. Čovjek se ne može zaraziti gordiusom. Živi u vodenim ekosistemima, indikator je čistih voda. Staništa su im cvrčci, skakavci i pužići. Odrasla jedinka napušta tijelo domaćina kada je blizu vode, zato se uglavnom i nalaze oko vanjskih česmi u dvorištima kuća (na slavini, na crijevu, na koritu i sl.).
Vodovod Banja Luka, kao odgovorna institucija za isporuku vode za piće, kontinuirano vrši kontrolu kvaliteta vode u skladu sa propisanim standardima. Sve analize koje se vrše na vodi koja se isporučuje građanima pokazuju da je voda kvalitetna i ispravna za piće, te da ne dovodi do stomačnih tegoba.
Stoga, ukoliko građani Banjaluke imaju problema sa stomakom, uzrok se vjerovatno ne nalazi u kvalitetu vode koju konzumiraju, već u drugim faktorima, kao što su loša ishrana, stres, infekcije ili drugi medicinski problemi.
Vodovod je odgovoran za kvalitet vode do vodomjera korisnika, dok se od vodomjera do izliva vode smatra unutrašnjom vodovodnom instalacijom, koju je dužan da održava potrošač.
Vode koje se koriste u proizvodnji vode za piće moraju zadovoljiti određene kriterijume kvaliteta, pri čemu se voda iz vodotoka može zahvaćati samo ako zadovoljava kriterijume I i II klase. Na vodozahvatu Novoselija, voda rijeke Vrbas zadovoljava ove kriterijume i ne sadrži toksične materije koje bi mogle uticati na proces prerade.
Preporučljivo je isprati vodovodne instalacije u stanu, na slavinama i u vodokotliću nakon svakog zastoja u isporuci vode, posebno ako primijetite povišenu mutnoću. To bi trebalo biti učinjeno kao preventivna mjera, ali čim se voda izbistri, daljnje ispuštanje nije potrebno, budući da voda sadrži dovoljnu količinu dezinfekcijskog sredstva (rezidualni hlor) za potpunu dezinfekciju.
Dvojna napajanja mogu predstavljati rizik za kvalitet vode, naročito na periferiji gradskog područja i kod nekih privatnih objekata. Važno je izbjegavati korištenje vode iz gradskog vodovoda i alternativnih izvora napajanja (bunara, izvora itd.) istovremeno kako bi se spriječilo miješanje vode i smanjio rizik od degradacije higijenske ispravnosti instalacija. Ovo je važno za održavanje kvaliteta vodovodske vode, jer voda iz bunara ili izvora nije prečišćena i dezinfikovana, često je mikrobiološki neispravna i može biti mutna.
Postoji više tipova aparata za filtraciju vode, ovisno od zastupljene tehnologije, i u javnosti se nude razni modeli. Da bi postigli što bolju prodaju trgovci ovakvih aparata služe se svim i svačim. Obično su to predstavnici firmi koji nisu adekvatne struke, te na nekorektan način pokušavaju da predstave loš kvalitet vode potencijalnim kupcima, koji, većinom, takođe nisu upućeni u tehnologiju i hemiju vode.
Osim što propagiraju u manjim mjestima u kojima, nekim od njih, kvalitet vode ne zadovoljava propisane normative, žele da osvoje i veće gradove kao što je Banja Luka, čija je voda za piće higijenski ispravna, kvalitet se kontroliše na više nivoa i pod stalnim je nadzorom nadležne Zdravstveno-sanitarne inspekcije.
Kako bi dokazali da je voda za piće iz gradskog vodovoda sumnjivog sadržaja neki prezentiraju putem elektrolize vode na takav način da urone elektrode u čašu sa vodom iz vodovoda i u roku nekoliko sekundi voda postaje mutna od čega su posmatrači zaprepašćeni i dobijaju strah da piju vodu. Radi se o klasičnom triku, jer je voda za piće elektrolit što znači da provodi električnu struju. Pri reakciji elektrolize atomi željeza prelaze sa uronjene elektrode u vodu a potom reaguju sa prisutnim jonima u vodi gradeći nova jedinjenja koja mijenjaju boju i daju izgled zamućenja, a ono je veće što je elektroda duže u kontaktu sa vodom jer proces elektrolize kontinuirano teče. S druge strane, u njihovoj filtriranoj vodi tog efekta nema jer je voda demineralizovana. Dakle, građani ne shvataju da zamućenje koje nastaje potiče od elektroda koje se uranjaju u čašu sa vodom.
Bilo je slučajeva da su nam građani donosili uzorke vode nakon prezentacije i analizom smo utvrdili nekoliko desetina puta veće koncentracije željeza od one koja postoji u vodi za piće banjalučkog vodovoda, pa i nekoliko stotina puta više, zavisno od toga koliko dugo su elektrode bile uronjene u vodi. Dakle, nije korektno služiti se ovakvim trikom da bi se dokazala ˝neispravnost˝ vode iz gradskog vodovoda. Zato ovom prilikom upućujemo na oprez kada ovakvi, uglavnom nestručni i nedobronamjerni gosti zakucaju na vrata.
Građani koji se odluče na kupovinu ovih filtera moraju ih koristiti na pravilan način, na vrijeme mijenjati filterske uloške i redovno kontrolisati kvalitet vode, jer mutnoća koja se vremenom zadrži na postojećem filteru sadrži organske materije koje predstavlaju hranu za bakterije što doprinosi njihovom razmnožavanju te tako prijeti opasnost da voda tretirana ovim uređajima vremenom postane mikrobiološki neispravna. Osnovni nedostatak svih filtera je nemogućnost kontrole izlaznog kvaliteta vode koji varira u zavisnosti od kvaliteta ulazne vode, kao i vremena korišćenja filtera (15 dana, mjesec, tri mjeseca, godina,…) i količine isfiltrirane vode (15, 50, 100, 150 litara ili više). Upravo zato što zavisi od više faktora, njen kvalitet se mora povremeno provjeravati, pogotovo to važi za one koji koriste privatni izvor ili drugo alternativno napajanje. Dakle, ne preporučujemo konzumiranje vode preko ovih filtera ako se njen kvalitet neće u određenim vremenskim intervalima redovno kontrolisati u hemijskom i mikrobiološkom laboratoriju neke od validnh zdravstvenih ustanova.
Kada je u pitanju voda iz banjalučkog vodovoda, nije potrebno dodatno filtriranje jer se kvalitet redovno kontroliše u laboratorijama nekoliko ustanova, čiji nalazi potvrđuju da je ona ispravna u hemijskom, mikrobiološkom, biološkom, parazitološkom, virusološkom i radiološkom pogledu. U protivnom, ne bi bila dozvoljena za upotrebu. Kada je u pitanju higijenska ispravnost vode za piće, o tome mogu da govore samo laboratorijski nalazi jedne od validnih zdravstvenih ustanova koje od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske imaju ovlašćenje za takvu vrstu kontrole. Nikako to ne mogu biti ulični prodavači.
Imate pitanja? Pitajte nas
Najčešće postavljena pitanja
Na pozive pijeska u vodi odlazimo na lice mjesta, uzimamo uzorak "pijeska" da bi u laboratoriji ispitali njegovo porijeklo. U većini slučajeva utvrdimo da se ne radi o pijesku već o kamencu i to iz bojlera. Grijanjem vode bikarbonati prelaze u karbonate, koji se u vidu svijetlih kristala izdvajaju u talog. Padom pritiska u mreži i zbog neispravnog sigurnosnog ventila mogu dospjeti na slavine te tako potrošači dobiju utisak pojave pijeska. Bojlere treba redovno održavati. Sličan problem se može javiti i prilikom nekih radova u stanu ukoliko se ne vodi računa da sitni građevinski materijal dospije u vodovodne instalacije.
Tvrdoća vode sa zdravstvenog aspekta nema značaja, ne ukazuje na zagađenje vode. Stoga nije ni normirana u Pravilniku vode za piće. Tvrdoću vode čine soli u vodi, te prema njihovom sadržaju voda za piće sa izvorišta Novoselija spada u srednje tvrde, sa prosječnom godišnjom vrijednosti 12-13º dH (njemačkih stepeni), dok voda sa izvorišta Subotica ima nešto veću tvrdoću, 17-18°dH.
Bjeličasta voda ne potiče od hlora, u pitanju su mjehurići raspršenog vazduha u vodi od čega voda dobija bijeličast izgled. Vremenom mjehurići, kao lakši, dižu se na površinu i izlaze iz vode, nakon čega se voda postepeno bistri idući od dna prema vrhu čaše. Hlor u vodi se ne vidi niti osjeća po mirisu u koncentraciji koja je propisana njegovim normativom u Pravilniku vode za piće. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je ispitala zdravstveni aspekt i propisala normativ. Količina hlora koja se dozira u svrhu dezinfekcije je tolika da njegov rezidual (višak) u vodi za piće ne prelazi granice propisanog normativa.
U sklopu tehnološkog postupka proizvodnje vode za piće nije zastupljeno fluorisanje vode. Međutim, u sklopu kontrole kvaliteta vode analizira se povremeno i sadržaj fluorida u sirovoj vodi (rijeka Vrbas) kao i vodi za piće. Sadržaj fluorida u laboratoriji Vodovoda određuje se validnom analitičkom metodom, tehnikom jon-selektivnih elektroda i njegov sadržaj u vodi sa izvorišta Novoselija kreće se oko 0,04 mg/L F (40 µg/L F), a u vodi izvorišta Subotica 0,07–0,08 mg/L fluorida
Evropskom direktivom nije naznačeno da je voda koja teče azbestnim cijevima štetna za zdravlje, ni SZO nije dala preporučenu vrijednost azbesta u pijaćoj vodi, tako ni naš Pravilnik o higijenskoj ispravnosti vode za piće ne sadrži azbest kao obavezan parametar u kontroli kvaliteta vode.
Ono što nije u domenu Vodovoda, a može se spomenuti, je da štetan uticaj na zdravlje može imati udisanje azbestne prašine kojoj su podložni radnici u fabrikama za proizvodnju azbestnih cijevi, rad sa azbestnim pločama i slično.
Vodovod Banja Luka je odgovoran za higijensku ispravnost isporučene vode za piće, što znači samo sa gradske vodovodne mreže i to do vodomjera potrošača. Za kontrolu higijenske ispravnosti vode na javnim česmama na kojima voda nije iz gradskog vodovoda, kao što su kaptirani izvori i slično (Studenac, na Trešnjiku – kaptaža Zmajevac,..), nadležne su validne zdravstvene ustanove. Institut za javno zdravstvo Banja Luka povremeno obavi uzorkovanje vode sa javnih istočišta za laboratorijske analize u svhu provjere i ukoliko nije higijenski ispravna postavi TABLE UPOZORENJA DA VODA NIJE ZA PIĆE. Nažalost, primijećeno je da na pojedinim lokacijama te table upozorenja budu ubrzo uklonjene od strane neodgovornih građana.
Stručnjaci smatraju da gordius u medicini nema poseban interes kao uzročnik bolesti. Nije opasan za ljudsko zdravlje, ne prenosi zarazne bolesti. Čovjek se ne može zaraziti gordiusom. Živi u vodenim ekosistemima, indikator je čistih voda. Staništa su im cvrčci, skakavci i pužići. Odrasla jedinka napušta tijelo domaćina kada je blizu vode, zato se uglavnom i nalaze oko vanjskih česmi u dvorištima kuća (na slavini, na crijevu, na koritu i sl.).
Vodovod Banja Luka, kao odgovorna institucija za isporuku vode za piće, kontinuirano vrši kontrolu kvaliteta vode u skladu sa propisanim standardima. Sve analize koje se vrše na vodi koja se isporučuje građanima pokazuju da je voda kvalitetna i ispravna za piće, te da ne dovodi do stomačnih tegoba.
Stoga, ukoliko građani Banjaluke imaju problema sa stomakom, uzrok se vjerovatno ne nalazi u kvalitetu vode koju konzumiraju, već u drugim faktorima, kao što su loša ishrana, stres, infekcije ili drugi medicinski problemi.
Vodovod je odgovoran za kvalitet vode do vodomjera korisnika, dok se od vodomjera do izliva vode smatra unutrašnjom vodovodnom instalacijom, koju je dužan da održava potrošač.
Vode koje se koriste u proizvodnji vode za piće moraju zadovoljiti određene kriterijume kvaliteta, pri čemu se voda iz vodotoka može zahvaćati samo ako zadovoljava kriterijume I i II klase. Na vodozahvatu Novoselija, voda rijeke Vrbas zadovoljava ove kriterijume i ne sadrži toksične materije koje bi mogle uticati na proces prerade.
Preporučljivo je isprati vodovodne instalacije u stanu, na slavinama i u vodokotliću nakon svakog zastoja u isporuci vode, posebno ako primijetite povišenu mutnoću. To bi trebalo biti učinjeno kao preventivna mjera, ali čim se voda izbistri, daljnje ispuštanje nije potrebno, budući da voda sadrži dovoljnu količinu dezinfekcijskog sredstva (rezidualni hlor) za potpunu dezinfekciju.
Dvojna napajanja mogu predstavljati rizik za kvalitet vode, naročito na periferiji gradskog područja i kod nekih privatnih objekata. Važno je izbjegavati korištenje vode iz gradskog vodovoda i alternativnih izvora napajanja (bunara, izvora itd.) istovremeno kako bi se spriječilo miješanje vode i smanjio rizik od degradacije higijenske ispravnosti instalacija. Ovo je važno za održavanje kvaliteta vodovodske vode, jer voda iz bunara ili izvora nije prečišćena i dezinfikovana, često je mikrobiološki neispravna i može biti mutna.
Postoji više tipova aparata za filtraciju vode, ovisno od zastupljene tehnologije, i u javnosti se nude razni modeli. Da bi postigli što bolju prodaju trgovci ovakvih aparata služe se svim i svačim. Obično su to predstavnici firmi koji nisu adekvatne struke, te na nekorektan način pokušavaju da predstave loš kvalitet vode potencijalnim kupcima, koji, većinom, takođe nisu upućeni u tehnologiju i hemiju vode.
Osim što propagiraju u manjim mjestima u kojima, nekim od njih, kvalitet vode ne zadovoljava propisane normative, žele da osvoje i veće gradove kao što je Banja Luka, čija je voda za piće higijenski ispravna, kvalitet se kontroliše na više nivoa i pod stalnim je nadzorom nadležne Zdravstveno-sanitarne inspekcije.
Kako bi dokazali da je voda za piće iz gradskog vodovoda sumnjivog sadržaja neki prezentiraju putem elektrolize vode na takav način da urone elektrode u čašu sa vodom iz vodovoda i u roku nekoliko sekundi voda postaje mutna od čega su posmatrači zaprepašćeni i dobijaju strah da piju vodu. Radi se o klasičnom triku, jer je voda za piće elektrolit što znači da provodi električnu struju. Pri reakciji elektrolize atomi željeza prelaze sa uronjene elektrode u vodu a potom reaguju sa prisutnim jonima u vodi gradeći nova jedinjenja koja mijenjaju boju i daju izgled zamućenja, a ono je veće što je elektroda duže u kontaktu sa vodom jer proces elektrolize kontinuirano teče. S druge strane, u njihovoj filtriranoj vodi tog efekta nema jer je voda demineralizovana. Dakle, građani ne shvataju da zamućenje koje nastaje potiče od elektroda koje se uranjaju u čašu sa vodom.
Bilo je slučajeva da su nam građani donosili uzorke vode nakon prezentacije i analizom smo utvrdili nekoliko desetina puta veće koncentracije željeza od one koja postoji u vodi za piće banjalučkog vodovoda, pa i nekoliko stotina puta više, zavisno od toga koliko dugo su elektrode bile uronjene u vodi. Dakle, nije korektno služiti se ovakvim trikom da bi se dokazala ˝neispravnost˝ vode iz gradskog vodovoda. Zato ovom prilikom upućujemo na oprez kada ovakvi, uglavnom nestručni i nedobronamjerni gosti zakucaju na vrata.
Građani koji se odluče na kupovinu ovih filtera moraju ih koristiti na pravilan način, na vrijeme mijenjati filterske uloške i redovno kontrolisati kvalitet vode, jer mutnoća koja se vremenom zadrži na postojećem filteru sadrži organske materije koje predstavlaju hranu za bakterije što doprinosi njihovom razmnožavanju te tako prijeti opasnost da voda tretirana ovim uređajima vremenom postane mikrobiološki neispravna. Osnovni nedostatak svih filtera je nemogućnost kontrole izlaznog kvaliteta vode koji varira u zavisnosti od kvaliteta ulazne vode, kao i vremena korišćenja filtera (15 dana, mjesec, tri mjeseca, godina,…) i količine isfiltrirane vode (15, 50, 100, 150 litara ili više). Upravo zato što zavisi od više faktora, njen kvalitet se mora povremeno provjeravati, pogotovo to važi za one koji koriste privatni izvor ili drugo alternativno napajanje. Dakle, ne preporučujemo konzumiranje vode preko ovih filtera ako se njen kvalitet neće u određenim vremenskim intervalima redovno kontrolisati u hemijskom i mikrobiološkom laboratoriju neke od validnh zdravstvenih ustanova.
Kada je u pitanju voda iz banjalučkog vodovoda, nije potrebno dodatno filtriranje jer se kvalitet redovno kontroliše u laboratorijama nekoliko ustanova, čiji nalazi potvrđuju da je ona ispravna u hemijskom, mikrobiološkom, biološkom, parazitološkom, virusološkom i radiološkom pogledu. U protivnom, ne bi bila dozvoljena za upotrebu. Kada je u pitanju higijenska ispravnost vode za piće, o tome mogu da govore samo laboratorijski nalazi jedne od validnih zdravstvenih ustanova koje od Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske imaju ovlašćenje za takvu vrstu kontrole. Nikako to ne mogu biti ulični prodavači.